U subotu 25. travnja 2020. u jutarnjim satima medijima se proširila lažna vijest da je čak 98 % ekološke proizvodnje u Hrvatskoj “lažno” i da Hrvatska zbog toga treba vratiti 3 milijarde kuna isplaćenih kroz sustav poticaja ekološkoj proizvodnji. U popodnevnim satima istog dana, prenosi HINA, Ministarstvo poljoprivrede demantiralo je ovu vijest kao potpuno neistinitu. Podsjećamo da je širenje lažnih informacija kažnjivo djelo i zbog toga hitno tražimo javnu ispriku svih medija koji su takvu vijest prenijeli ne provjerivši prethodno izvore informacija.
Takvim ocrnjivanjem ekološke poljoprivrede u medijskom prostoru nanesena je ogromna šteta ekološkim proizvođačima koji su ionako često na udaru lažnih vijesti i netočnih napisa gdje se nastoji diskreditirati njihov rad. Time se javnost dovodi u zabludu, narušava se povjerenje potrošača, demotivira se proizvođače koji vrijedno rade, a suprotno je svakoj novinarskoj etici. Sve se to događa u vrijeme pandemije kada smo svi dodatno pod pritiskom, a uz sve gospodarstvenike značajne štete trpe i poljoprivrednici.
Isto tako prošli tjedan javnim savjetovanjem koje je trajalo samo četiri dana (od 15-19.4.2020) Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu kojim se praktički preko noći i usred proizvodne sezone smanjuju potpore za ekološke nasade oraha i lješnjaka za čak oko 50% iako svih ekoloških proizvoda pa tako i oraha i lješnjaka na tržištu nedostaje.
Većina ekoloških proizvođača u Hrvatskoj proizvodi na malim gospodarstvima. Kako u Hrvatskoj 300 najvećih proizvođača uzima oko trećinu poticaja dok se ostatak preraspodjeljuje na više od stotinu tisuća malih gospodarstava, i oni spadaju u kategoriju proizvođača kojima poticaji, iako veći nego u konvencionalnoj proizvodnji ne jamče opstanak. Troškovi ekološke proizvodnje također su veći zbog više rada, u pravilu manjih prinosa, skupljih ekoloških zaštitnih sredstava, troškova nadzora i dr. Nadzor donosi i dodatne administrativne terete no proizvođači ga drage volje prihvaćaju jer ih štiti od nepoštenih praksi. Proizvođači se u svakom programskom razdoblju od 5 godina kroz sustav potpore obavezuju da ne će smanjivati proizvodne kapacitete dok se iznosi potpora mijenjaju proizvoljno. Time im je otežano bilo kakvo planiranje i plansko razvijanje proizvodnje.
Hrvatski savez ekoloških proizvođača više je puta apelirao Ministarstvo poljoprivrede da pojača nadzor, najviše radi nepridržavanja odredbe zakona po kojoj se proizvodi koji nisu u sustavu nadzora ne smiju na tržištu reklamirati kao ekološki. No takve prakse odvijaju se i dalje dodatno potaknute obmanama kupaca ovakvim lažnim napisima.
Podsjećamo da je sustav proizvodnje hrane u doba drastičnih klimatskim promjena strahovito ranjiv i treba težiti razvijanju održivih modela proizvodnje. Važnost domaće proizvodnje i zdrave prehrane nikada nije bila vidljivija nego u doba pandemije korona virusa. Hrvatsko društvo od Ministarstva poljoprivrede do medija u tome “pili granu na kojoj sjedi”. Umjesto da potičemo proizvođače, mnogima bi ovo mogla biti kap koja prelijeva čašu. To se tiče svih nas jer bez proizvođača nema hrane!
