U ponedjeljak 25.9.2023. smo s udrugom Biovrt sudjelovali na međuparlamentarnoj konferenciji “Doprinos nacionalnih parlamenata unaprjeđenju ZPP” u Hrvatskom saboru. Pročitajte što smo izjavili.
Hrvatska zemlja malih obiteljskih gospodarstava na kojima se odvija 96 % proizvodnje. No usprkos tome, od ulaska u Europsku uniju poljoprivredna politika bila je vidno orijentirana rastu velikih sustava. Deset godina kasnije bilježimo značajan gubitak samodostatnosti u proizvodnji hrane. Poljoprivredni sektor podbacio je po cijelom nizu parametara. Produktivnost je pala sa 58 % europskog prosjeka na 31 % u 2022, deficit u robnoj razmjeni dosegnuo je rekordne visine, stočni fond je desetkovan i gubimo poljoprivredna gospodarstva. Ono što s njima nestaje je život i vitalnost ruralnog prostora. U razdoblju koje je pred nama potreban nam je značajan zaokret u smjeru ekološke proizvodnje jer jedino na taj način možemo iskoristiti kao prednost to što smo mala zemlja, zemlja malih gospodarstava, velike bioraznolikosti i žive tradicije održavanja agroekosustava. To je smjer kojim Europa teži i u tom sektoru možemo biti konkurentni. Ali potrebno je ulagati prvenstveno u znanje, uređenje tržišta i organiziranost proizvodnje i potrošnje. I prije svega, potrebno je tu ekološku proizvodnju održati zdravom, bez GMO-a, zaštititi ju od NGT i smanjiti preveliku birokratiziranost koja koči njen razvoj. Nije pitanje može li Hrvatska preživjeti kada bi proizvodnja postala ekološka jer ovako dalje ne može. Više pesticida nije rješenje. Otpornost na klimatske promjene ovisna je o kvaliteti tla, bioraznolikosti i ranjivim međuodnosima u prirodi. Ne smijemo ih dalje narušavati.
Prijedlog novih regulativa o sjemenu uzeo je u obzir zaštitu bioraznolikosti i biljne genetske raznolikosti što svakako pozdravljamo. Međutim strahujemo da će propisane mjere kao što su uvođenje kontrole u privatnoj razmjeni među proizvođačima, potrebna registracija proizvođača koji prodaju male količine sjemena na lokalnoj razni i niz drugih mjera imati upravo suprotan učinak. Unošenje sorata tolerantnih na herbicide imat će za cilj samo povećanje korištenja herbicida i neće doprinijeti otpornosti na klimatske promjene, a s obzirom da se uglavnom radi o NGT sortama, potencijalno će ugroziti ekološku proizvodnju i biljne genetske izvore i otvoriti vrata biopiratstvu bez mogućnosti praćenja. To se kosi sa zacrtanim ciljevima Zelenog plana, Strategije Od polja do stola i Strategije o bioraznolikosti.
Hrvatska je nedavno provela izmjene Zakona o sjemenu i pratećih propisa praćeno jakom javnom kampanjom za zaštitu i razvoj biljne genetske raznolikosti i zaštitu baštine tradicijskih sorata. Hrvatska se značajno opredijelila za očuvanje i razvoj biljnih genetskih izvora. Donesene izmjene usmjerene su smanjenju birokratiziranosti uz dodatno poticanje in situ i on farm očuvanja kroz modele suradnje Nacionalne banke biljnih gena i poljoprivrednika uz posebnu podršku razvoju ekološkog sjemenarstva koristeći biljne genetske izvore kao polazište u daljnjem ekološkom oplemenjivanju. Želimo zadržati takvo usmjerenje i zaštititi ekološku proizvodnju i biljne genetske izvore od mogućih kontaminacija neoznačenih GMO i NGT sorata. Postoje razna ekološka rješenja za smanjenje potrebe za pesticidima i mineralnim gnojivima kao što su primjena zeolita, korištenje prirodnih neprijatelja u zaštiti bilja i niz drugih. Znanstvena istraživanja treba usmjeriti na razvoj stvarnih ekoloških rješenja jer instant rješenja ne postoje.
