Eko certifikacija iz perspektive certifikacijskih tijela
Ova epizoda podcasta istražuje kako izgleda certifikacija ekoloških proizvoda, kako se provodi eko nadzor i što to u konačnici znaći za kupce. Proizvođači koji nemaju eko certifikat često govore da je certifikacija vrlo skupa, komplicirana, ne podržava bioraznolikost i sl. pa smo pitali i mogu li se certificirati vrlo mala i jako raznolika gospodarstva. Razgovaramo s Anom Marušić Lisac iz certifikacijskog tijela Biotechnicon.
Lokalna solidarna partnerstva za agroekologiju u Hrvatskoj i važnost umrežavanja (HR)
Agroekološki modeli prvenstveno se odnose na mala gospodarstva, kojih u Hrvatskoj imamo puno (96 % proizvodnje odvija se na obiteljskim gospodarstvima prosječne veličine 3-5 ha), te na proizvodnju po ekološkim načelima. Bilo bi iznimno teško preživjeti na takvim modelima uzgoja u svijetu velikih tržišta gdje je hrana samo roba. LSPA to omogućuje. I više od toga, ona jačaju lokalne zajednice koje uče o hrani i prepoznaju vrijednost agroekološkog uzgoja. U ovoj epizodi predstavljamo Solidarnu eko grupu (SEG) povezanu sa Solidarnom eko tržnicom (SET) u Puli, te razgovaramo s Jocelyneom Parotom iz međunarodne mreže Urgenci o važnosti umrežavanja u širenju pokreta.
Čuvajmo poljoprivredno tlo za budućnost
Plodno tlo nezamjenjiv je resurs u poljoprivrednoj proizvodnji. Rješenje za preživljavanje klimatskih promjena zakopano je kao blago pod zemljom – zove se humus. Kako zaštiti tlo od erozije Tonka Srdoc pitala je profesora Kisića, dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
U potrazi za izgubljenim voćem
Za svoju prehranu čovječanstvo koristi sve manji i manji broj vrsta. Tradicijski voćnjaci Mediterana bili su mješoviti i vrlo raznoliki. U njima se pored glavnih voćnih vrsta našlo i onih koje su se uglavnom koristile za prehranu ptica ili su bili domaćini predatorima štetnika kao što je maslinina muha. A i neke divlje vrste mogle su poslužiti za pravljenje odličnih marmelada i sokova. Uz pomoć raznolikosti koristio se svaki centimetar, na kršu često škrtog tla. Koje smo to voćne vrste zaboravili i koja je njihova skrivena uloga, pitali smo Željka Prgometa, doktor agronomskih znanosti, našeg priznatog stručnjaka za mediteransko voćarstvo i dugogodišnjeg profesora na Veleučilištu u Rijeci te vlasnika rasadnika u Rovinju.
Ekološko vino na Pelješcu ili kako prirodnu ljepotu tradicionalnog vinograda na suhozidima uliti u bocu
U ovoj epizodi podcasta sugovornik nam je Denis Bogojević Marušić, poznati ekološki vinogradar i vinar te vlasnik male obiteljske vinarije Križ na Pelješcu. Za Denisa možemo reći da je bio jedan od rijetkih mladih ljudi koji je hrabro i s puno entuzijazma još 2008 godine krenuo u kontrolirani ekološki uzgoj vinove loze. U to vrijeme bio je prvi ekološki vinogradar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Danas sa svojom obitelji obrađuje 2 ha vinograda na položaju Križ i Postup. Uzgaja lokalne sorte Plavac mali, Grk i manju količinu Rukaca ili Maraštine, a primjenjuje i načela biodinamike. Pitali smo ga na koji način spaja staro i moderno i koje su prednosti starih sorata i općenito tradicijskog načina uzgoja na suhozidima.
Imanje Usamljena golubica – stare sorte u novom kontekstu
U ovoj epizodi posjetili smo imanje Usamljena golubica u Maloj Rasinjici blizu Križevaca gdje smo s Brankom Funtekom pričali o ekološkom uzgoju starih sorata žitarica. Na jednostavan i pristupačan način, naš sugovornik je podijelio svoja iskustva i užitak u jednom specifičnom životnom stilu s ekološkom proizvodnjom. Osim o važnosti očuvanja starih sorata i njihovoj ulozi u današnjoj ekološkoj proizvodnji, dotakli smo se i drugih tema kao što je briga o tlu i promjena pristupa obradi da bi se smanjili utjecaji erozije i očuvao humus. Prednost starih sorata u tome je što daju veće količine slame pa je moguće ostacima jedne kulture malčirati tlo na licu mjesta i smanjiti potrebe za mehaniziranom obradom. Iako je u početku bila usamljeni primjer, Golubica više nije usamljena u razvoju i promišljanju ekološke proizvodnje. Saznajte zašto…
Planiranje financijske održivosti ekološkog gospodarstva: Između tržišta i ekosustava
Webinar je nastao u sklopu projekta Mediteranska karavana: učimo i dijelimo agroekologiju u suradnji HSEP i udruge Zelena tranzicija iz Srbije. Namijenjen je ekološkim proizvođačima ali i onima koje zanima kako ekološki poljoprivrednici planiraju i organiziraju svoju proizvodnju da bi bili financijski održivi u svom poslovanju, kako formiraju cijene i sl. Da li prava financijska održivost gospodarstva podrazumijeva samo balansiranje između prihoda i rashoda, ili je potrebno prije svega ulagati u osnovne resurse imanja kao što su kvaliteta tla i upravljanje vodom? Naši gosti su uspješni poljoprivrednici koji ulažu značajan rad i trud u nalaženju balansa između onoga što tržište traži od njih i onoga što priroda zahtjeva: Željko Iličić, ekološki i biodinamički proizvođač – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo “Biomara”, Križevci, Hrvatska, Pavle Đorđević, organski poljoprivrednik – organsko imanje Organela, Valjevska Kamenica, Dorian Siljan, ekološki poljoprivrednik i jedan od pokretača solidarne eko grupe i tržnice “Šijana”, Pula.
Permakulturni pristup poljoprivredi – Vesna Rožić
Što je permakultura bez proizvođača? Predavanjem Vesne Rožić pod nazivom “Permakulturni pristup poljoprivredi” prikazat ćemo kako se principi permakulturnog dizajna mogu primijeniti na jednom proizvodnom imanju. Permakultura je više od modela proizvodnje. To je ujedno i životni stil u skladu s prirodom i njenim ritmovima. Vesna Rožić prva je ekološka proizvođačica nositeljica permakulturne diplome i projektom će predstaviti permakulturne principe koje je primijenila na vlastitom gospodarstvu na otoku Braču. Predavanje se odvija u sklopu projekta Eko-logično! uz financijsku potporu Grada Zagreba.