Iako je cilj Europske Unije ekološka budućnost i povećanje površine pod ekološkim uzgojem na 25% do 2030. godine, čini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru. Na konzultacijama s dionicima u vezi sa Strateškim planom ZPP-a održanim u petak 27.5.2022. najavljeno je dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji. Najavljeno je također i izjednačavanje potpora u prijelaznom razdoblju iako je do sada bila praksa da se proizvođače većim potporama stimulirao u periodu kada se tek trebaju snaći u novonastalim uvjetima.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt – u skladu s prirodom provode projekt „Budućnost je ekološka“ gdje je jedan od ciljeva doprinijeti razumijevanju specifičnih problema s kojima se susreću ekološki proizvođači i ukazati na potrebu njihovog cjelovitog rješavanja.
Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike u mehaničkom suzbijanju korova unutar redova višegodišnjih nasada jer je “mehaničko” protumačeno kao “mehanizirano”. Od poljoprivrednika se traži da koriste isključivo mehanizaciju iako je to u mnogim slučajevima u praksi neprovedivo, a cilj mjere je trebao biti smanjivanje korištenja pesticida. Niz mjera rascjepkati će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju niti da se uključe u ekološku proizvodnju niti da održavaju ekološki važna staništa.
Velikim proizvođačima ponovo će otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati 4 različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70% površina. Iako priroda ne poznaje vlasničke odnose i cilj mjere je sadnja mješovitih nasada kako bi se osigurala stabilnost agroekosustava, ovdje se financira upravo suprotno. Moguće je primjerice dobivati potporu za raznolikost za 70 ha monokulture, ako gospodarstvo još ima 10 ha monokulture jedne kulture, 10 ha monokulture druge i 5 ha monokulture treće i uopće se ne pridržava niti plodoreda niti dobre poljoprivredne prakse.
Manja gospodarstva također mogu ostvariti tu potporu ako uzgajaju 2 (mono)kulture na površini do 10 ha ili 3 kulture na površini do 30 ha. Za tu je mjeru planirano utrošiti 40.284.338 € godišnje dok je za održavanje ekološkog uzgoja planirano utrošiti 34.508.716,80 € godišnje (manje od te jedne mjere koja ne ide u korist ekološkog bioraznolikog uzgoja)! Istovremeno, u dosadašnjoj praksi ekološki proizvođači bili su sankcionirani za sadnju mješovitih nasada i stvarno povećanje raznolikosti poljoprivrednih površina jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje ako su primjerice među redovima kukuruza uzgajali grah i tikve.
Prijedlog Akcijskog plana razvoja ekološke proizvodnje iznio je statistike gdje je vidljiv značajan rast ekološke proizvodnje do 2019. godine no u 2020. bilježi se stagnacija uzrokovana krizom. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad platežne moći kupaca čini ekološku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na nešto veće cijene ekoloških proizvoda. Zabrinjavajući podaci o padu proizvodnje između 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekološkog povrćarstva kojeg je u 2020. proizvedeno 9 t (13%) manje te mahunarki za suho zrno kojih je proizvedeno 157 t (43%) manje. U Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekološka pčelara i 12 ekoloških akvakultura. Usprkos tim činjenicama niti jednim strateškim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predviđene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada. No u sektoru ekološke proizvodnje žitarica koja bilježi rast, planirano je smanjenje potpora sa dosadašnjih 289,82 EUR /ha na 235 €/ha, očito kako bi se taj rast ipak ograničio.
Preliminarni rezultati istraživanja koje među svojim članovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Biovrt – u skladu s prirodom govore o teškim uvjetima rada ekoloških proizvođača. Većina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekološke proizvodnje i potrebi da kućanstvo ima dodatne prihode da bi preživjelo. Na tržištu su ekološki proizvođači gotovo izjednačeni sa konvencionalnim i nemaju prednost čak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekološki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvođači bez eko certifikata.
Sve je značajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije žetve, berbe, skladištenja proizvoda. Osim što nedostaje radne snage, nedostaje i specifične mehanizacije u ekološkoj proizvodnji. Svaki proizvođač prepušten je sam sebi u snalaženju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istraživanja rijetko kad dolaze do njih. U ekološkom pčelarstvu potpore su zanemarive, a ekološka sredstva imaju manju učinkovitost u kontroli varoe zbog čega su mnogi pčelari odustali od ekološke proizvodnje.
Kako bi upozorile na sve navedene probleme, udruge su zatražile sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede no odgovora nema. Pozive na konzultacije u vezi sa Strateškim planom ZPP-a Ministarstvo šalje samo dva dana ranije uz jedva desetak dana roka za komentare što zainteresiranim dionicima, posebno u jeku sezone poljoprivrednih radova ne ostavlja dovoljno mogućnosti za sudjelovanje.
Više informacija o planu Zelene arhitekture dostupno je na stranicama
Microsoft PowerPoint – Zelena arhitektura – 3. Konzultacije 26.5.2022. (ruralnirazvoj.hr)
Zainteresirani dionici mogu slati svoje komentare putem forme:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScit-x26nNeSFWlvlQLa6mxfSfPSnLKirUUEqPiTJui2Q45nA/viewform
Udruge su pokrenule i javnu kampanju “Uklonimo prepreke za ekološku budućnost” na društvenim mrežama kako bismo svi javno progovorili o preprekama za ekološku proizvodnju, a čiji video možete pogledati na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=eZKVGrvg-KA
Ovime pozivaju sve sadašnje, bivše i buduće ekološke poljoprivrednike da se pridruže kampanji te u komentaru ispod videa, na društvenim mrežama udruga, ili pak u online upitniku jave njihova iskustva i probleme oko eko proizvodnje.
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdCLGjeS8v9wwgdooqvZ-Ip8FbtaORLY30mHB83q346HtsuAg/viewform
Vjeruju da je ekološka poljoprivreda poljoprivreda budućnosti, ali da bi ona stvarno mogla zaživjeti u RH, potrebno je hitno ukloniti nepotrebne prepreke koje koče ekološke poljoprivrednike.
Pridružite im se u dizanju svijesti o tome, kako bismo svi zajedno doprinijeli bolje ekološke budućnosti za sve nas.
