Iako je ekološka poljoprivreda prepoznata kao jedina koja pruža održivu alternativu i stvara regenerativne, a ne destruktivne metode uzgoja hrane, pred nama je još uvijek značajan rad kako bi omogućili razvoj ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Jedan od gorućih problema koji muči ekološke proizvođače je nepostojanje ekološke proizvodnje sjemena. Zaključak je to godišnje skupštine Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača održane u Buzinu 19.1. gdje je poticanje ekološkog sjemenarstva prepoznato kao značajan strateški cilj.
Pogled na Bazu ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koju vodi Ministarstvo poljoprivrede pokazuje alarmantnu statistiku. Jedino sjeme iz domaće ekološke proizvodnje dostupno hrvatskim ekološkim proizvođačima su četiri sorte krmnog bilja i jedna sorta zobi koje za ekološku proizvodnju proizvodi Bc institut. Svo ostalo sjeme dolazi iz uvoza. Ovo je prilično zabrinjavajuće kad se uzme u obzir da je ekološka poljoprivreda izravno ovisna o otpornim sortama prilagođenim lokalnim prilikama. U doba sve većeg utjecaja klimatskih promjena i rizika koje one nose poljoprivrednicima poput naglih promjena vremena, sve izraženijih ekstrema (visokih temperatura, velikih količina oborina, naglih oluja, kasnih mrazeva i sl.) povećanje genetske raznolikosti naših usjeva uvjet je opstanka.
U Hrvatskoj je proizvodnja svog, ne samo ekološkog sjemena deficitarna i uvoz značajno dominira. U prošloj godini od ukupno 1.019 subjekata upisanih u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena, proizvodnju sjemenskih usjeva prijavilo je tek njih 219, a 112 se odnosilo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Posebno je deficitarna proizvodnja sjemena povrća koje se proizvodi na svega 41,8 ha, tj 0,2% od ukupno prijavljenih površina za nadzor sjemenskih usjeva.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača krajem prošle godine započeo je projekt “Raznolikost je održiva” čiji je cilj ukazati na ove probleme i ponuditi rješenja. Izrađena je brošura “Ekološka proizvodnja povrtnog sjemena na obiteljskom gospodarstvu” koja na jednostavan i praktičan način objašnjava propise i prikazuje korake do registracije ekološke proizvodnje sjemena. Kao posebna vrijednost prepoznate su naše tradicijske, takozvane čuvane sorte. One su razvijene u uvjetima puno sličnijim ekološkoj proizvodnji i tržište ih je prepoznalo kao posebno vrijedne. Pošto su prilagođene specifičnostima pojedinih regija predstavljaju elemente identiteta pojedinih krajeva. To su primjerice nadaleko poznati Varaždinski kupus ili Dubravski luk, Vukovarska lubenica i dr.
Oko pokretanja sjemenarske proizvodnje na gospodarstvu puno je neznanja i nedoumica pa mnogi vjeruju da je to preskupo, neisplativo i praktično neizvedivo. Mi vjerujemo da to nije tako. Ekološka proizvodnja sjemena odvija se u svim ostalim zemljama EU pa ne postoji razlog zašto bi kod nas bila nemoguća. Niz inicijativa i proizvođača već uzgaja sjeme za vlastite potrebe ili za razmjene na lokalnoj razini i uzgoj u malim vrtovima. Članica Saveza je udruga Duga iz Čakovca čiji ekološki proizvođači proizvode i razmjenjuju sjeme već dugi niz godina, a lani su na sortnu listu upisali lokalnu sortu ‘Dubravski luk’. Potrebno je napraviti korak dalje i pomoći tim proizvođačima da registriraju proizvodnju kako bi proširili kapacitete i mogli opskrbljivati i ostale ekološke proizvođače kao i motivirati gospodarstva iz drugih krajeva Hrvatske da im se pridruže.
Projekt planiramo nastaviti okupljanjem ekoloških proizvođača koji žele na svojim gospodarstvima registrirati proizvodnju sjemena kako bi udruživanjem pomogli jedni drugima u prvim koracima, a nadamo se i dobili potporu nadležnih institucija. Pozivamo ih da nam se jave na mail hsep.info@gmail.com.
Ovogodišnja skupština Saveza bila je izborna pa se upravnom odboru priključilo dvoje novih članova. Isto tako u članstvo je primljena udruga Zagreb eko, udruga ekoloških proizvođača Grada Zagreba. Pored tema sjemenarstva strateški ciljevi Saveza su: organizacija tržišta i marketing, zagovaranje i komunikacija s državnim i stručnim tijelima, traženje inovativnih rješenja, razmjena znanja i širenje dobre prakse, te pomoć udrugama članicama. Želja nam je raditi na razvoju kratkih lanaca u prodaji ekoloških proizvoda, otvaranju mogućnosti pripremanja ekoloških obroka u dječjim vrtićima, školama, bolnicama kako bi se stvorile nove prilike, posebno mladim proizvođačima, a ujedno i omogućila kvalitetna prehrana najranjivijim skupinama. Važno nam je zajedničko djelovanje na stvaranju pravednije politike koja potiče ekološku proizvodnju te povezivanje proizvođača na lokalnoj razini.