Na sjednici Saborskog odbora za poljoprivredu 29.9. predstavljena nova verzija Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je u prvoj varijanti značajno uzdrmao hrvatsku javnost. Zahvaljujući velikom pritisku, nova verzija zakona donosi značajna poboljšanja i ekološkim proizvođačima mogla bi donijeti veće mogućnosti. Za konvencionalne proizvođače i dalje donosi pritisak.
Inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo okupila je tijekom kampanje više od 31 tisuću poljoprivrednika, udruga i zabrinutih građana te upozorila na značajne štete koje bi predložene regulative o uzgoju sjemena za vlastite potrebe gospodarstva mogle imati na hrvatsku poljoprivredu, a posljedično i kvalitetu i cijenu hrane na našim tanjurima.
Nakon višemjesečnog žustrog dijaloga između predstavnika Inicijative, Ministarstva poljoprivrede, Saborskog odbora za poljoprivredu i ostalih zainteresiranih dionika, postignut je dogovor o izuzećima kojima bi u konačnosti autohtone sorte i ukupna genetska raznolikost bile zaštićene, a bila bi uvažena i načela ekološke proizvodnje. Očuvanje i razvoj autohtonih sorata dodatno bi se poticalo smanjenjem administrativnih zahtjeva kod pokretanja sjemenske proizvodnje. Za proizvodnju sjemena povrća i proizvodnju sjemena autohtonih sorti općenito, više ne bi trebali
zapošljavati stručnu osobu na gospodarstvu niti imati dodatni nadzor. Isto tako, izuzeća su kreirana i za sektor krumpira gdje bi prvotno predložene mjere bile u potpunosti neprovedive i dovele bi do gubitka velikog broja proizvođača.
No Inicijativna upozorava da nova, značajno dorađena verzija zakona i dalje ima nedostatke i dijelove koji nisu dovoljno razjašnjeni. Dorada sjemena koje poljoprivrednici uzgajaju za vlastite potrebe predlaže se kao obveza kod uzgoja konvencionalnih sorata žitarica, krmnog i industrijskog bilja na površini većoj od 7ha. Time se proizvođačima i dalje nameću troškovi i administrativni tereti kakve nemaju njihove kolege u zemljama okruženja i to bez jasnog cilja. Predloženim tehnikama dorade ne sprječava se naime, širenje karantenskih biljnih bolesti što je bio glavni argument, niti su one, kako smo doznali, toliki problem. Kreirane procedure i dalje su nerazjašnjene, u nekim segmentima dvosmislene pa je upitna njihova provedivost u praksi. Djelovat će, ne samo na sektor ratarstva nego i stočarstvo jer je prehrana stoke najčešći razlog zašto se poljoprivrednici odlučuju ostavljati sjeme za vlastite potrebe. Pitanje koje ostaje otvoreno je tko od toga u konačnici profitira?
Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo jasno je dokazala da je građanima Hrvatske stalo do genetske raznolikosti, ekološke proizvodnje, malih gospodarstava, očuvanja tradicije kao i kvalitete hrane na našim tanjurima. Niti jedan zakon vezan za poljoprivredu ne smije se donositi bez samih proizvođača, a prava seljaka i drugih osoba koje žive i rade u ruralnim područjima, propisana UN-ovom Deklaracijom treba beskompromisno poštivati.
Rasprava o ovim temama na nacionalnoj razini je na neki način uvod u još kompleksnije rasprave koje se u ovom trenutku vode na razini Europske unije. U tijeku je reforma triju značajnih europskih regulativa: o tržištu sjemena, biljnom zdravstvu i GMO-u. Sve tri regulative direktno utječu na buduću sliku naše poljoprivrede pa Hrvatska u pregovorima treba zauzeti jasnu poziciju i zaštititi svoje proizvođače i građane.
O dosadašnjem radu i stavovima inicijative pogledajte i u novom videu:
https://www.youtube.com/watch?v=ICskGAaCOLE
